SRPSKA PRAVOSLAVNA OPŠTA GIMNAZIJA
KANTAKUZINA KATARINA BRANKOVIĆ

Svijet kojem danas svjedočimo putem najraznovrsnijih medija i sredstava komuniciranja ne pruža odveć toplu dobrodošlicu mladom čovjeku. Imperativi tržišta i svedenih materijalnih vrijednosti uvelike zanemaruju čovjekovu potrebu za duhovnošću i znanjem. Postuliranje obilježja finansijske moći kao vrhunskih simbola sreće dovodi do prividnog osjećaja zadovoljstva, ali bez trajno uspostavljene harmonije. Najranjiviji su upravo adolescenti čije je razumijevanje obojano veoma psihološki dinamičnim periodom života. Mladi su vođeni potrebom za pripadanjem i prihvaćanjem od strane vršnjačka pa vrlo često donose veoma rizične životne odluke. Povijesno posmatrano, uloga škole kao tradicionalnog autoriteta redefinirana je i u stalnom je inoviranju i osmišljavanju novih, podsticajnijih obrazaca komuniciranja između osoblja i učenika. Krajnji cilj je interaktivno saznavanje i učenje ne samo konkretnog gradiva već i usvajanje zdravog i izgrađujućeg pogleda na svijet i ljude oko sebe koji je i najvažniji uvjet sazrijevanja mladog čovjeka. Upravo u tom smislu izvorno kršćansko poimanje odgoja podrazumijeva hod ka savršenijem, izgrađivanje i hranjenje, tj. „pitanje" dobrom naukom prožetom ljubavlju. Tako obrazovan čovjek nije samo onaj koji je stekao i vlada znanjem iz raznih oblasti, jer Znanje nadima, a ljubav izgrađuje ( 1 Kor. 8.1. ), već onaj koji se odvažio da obnavlja i oblikuje obraz Božji u sebi po kojem je stvoren.

Tim profesora ovdje je da svojim učenicima interpretira kako znanje za koje su nadležni, tako i životne sfere u kojima se znanje može i mora primjenjivati. U tom smislu važno je koristiti se svim suvremenim sredstvima i metodama učenja koja će u završnici dovesti do lakšeg usvajanja gradiva. Prednost naše gimnazije je u kadru, mladosti, entuzijazmu, interdisciplinarnosti i sklonosti k inovacijama. To su ujedno aktualne tendencije u znanstvenoj teoriji i praksi koje, uostalom, čekaju naše gimnazijalce. Nakon gimnazije slijedi jedan sasvim drukčiji sistem učenja i zalaganja u kojem su bitno samostalniji, ali za koji se već ovdje moraju pripremati. Upravo je tu važna uloga profesora koji potiču svoje đake na samostalno sagledavanje problema, misaone eksperimente te donošenje vlastitih sudova.

Krajnji cilj gimnazijskog obrazovanja jest nastajanje generacija akademskih građana koji će kroz izvjesno vrijeme odlučivati kako o vlastitoj, tako i o sudbinama drugih ljudi. Jedan dio doprinosa u omjeru njihova uspjeha svakako zauzimaju dani koje su ove generacije provele u usvajanju znanja i svladavanju vještina zahvaljujući trudu njihovih profesora. U Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković svakako se može obećati entuzijazam i volja za napredovanjem u stalnom obnavljanju metoda i sredstava učenja u skladu sa suvremenim tokovima kao i u dodatnom zalaganju svog nastavnog kadra koji je tu da motivira učenike za postizanje visokih rezultata. Pod tim zalaganjem podrazumijeva se i senzibiliziranost za izazove s kojima se susreću mladi pripadnici manjina. Možemo potvrditi da naši gimnazijalci od nas odlaze kao osnažene ličnosti koje razumiju i konzumiraju svoja prava i obveze. No s druge strane, Škola radi prema važećem planu i programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske što je čini otvorenom i kvalificiranom za sve zainteresirane učenike bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili koju drugu pripadnost. Najbolju preporuku za školovanje u Srpskoj pravoslavnoj općoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković pružaju rezultati i uspjesi naših učenika tijekom redovnog školovanja u našoj školi, ali i prilikom upisa na željene fakultete.

Zahvaljujući viziji i konkretnoj pomoći Osnivača, Njegovog Visokopreosvešenstva Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog G. G. Jovana i Crkvene općine zagrebačke putem stipendiranja učenika, đaci su u mogućnosti potpuno rasterećeno pristupiti nastavnom gradivu imajući zadatak da postignu maksimum u učenju. Time se omogućava motivacijska atmosfera i pozitivan kontekst u kojem đaci žive i rade.

direktor
protojerej-stavrofor Slobodan Lalić