Patrijarh Porfirije: ”Hristos je naš stav”

”Post je i u ograničavanju onih postupaka kojima ograničavamo slobodu bližnjega”, kazao je patrijarh u liturgijskoj besjedi na Nedjelju Pravoslavlja.

Njegova Svetost patrijarh Porfirije je 21. marta, u prvu nedjelju svete Četrdesetnice, Nedjelju Pravoslavlja, služio Božanstvenu liturgiju u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu. Sasluživali su mu episkopi dalmatinski Nikodim, remezijanski Stefan i sveštenstvo Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.

Patrijarh je u besjedi izgovorenoj po pročitanom jevanđelju (Jn. 1, 43-51) govorio o smislu zapovijesti koju je Bog dao prvim ljudima – da ne jedu od drveta poznanja dobra i zla, govorio je o postu koji je ustanovljen još u Raju. Kazao je da božanska zapovijest nije bila zabrana niti ograničavanje slobode, kao što nijedna Božija zapovijest ne ograničava naše biće, našu volju i našu slobodu.

Prema riječima Njegove Svetosti upravo je suprotno – ”zapovesti i pravila koja susrećemo u iskustvu Crkve, a koja izviru iz Svetog pisma postoje da bismo živeli istinsku, pravu i punu slobodu. Sloboda nije u tome da činimo šta hoćemo, sloboda je u tome da tvorimo istinu. Sloboda je u životu koji je u saglasju sa voljom Božijom, a to znači u saglasju sa onim što je naša istinska i prava priroda”.

”Post je ograničenje svog egoizma, samoljublja, anarhije u sebi, ograničavanje onih svojih postupaka kojima ograničavamo slobodu bližnjega“, rekao je patrijarh Porfirije.

”Crkva ne postoji kao ideološka tvorevina ljudska, makar i sa najčasnijim ciljem” i ”prava vera nije skup stavova”, rekao je predstojatelj Srpske Crkve. ”Kad nas pitaju kakav je stav Crkve, mirne duše možemo da kažemo: pogrešno je pitanje, nemamo šta da odgovorimo, mi imamo veru, a ne stavove. Ta vera je vrlo jednostavna, takva da je bliska srcu i onom koji je najučeniji ali i najjednostavnijem i neukom čoveku. Hristos je naš stav, vera je naš stav”, istakao je patrijarh.

Po otpustu Božanstvene Liturgije Njegova Svetost i episkopi koji su mu sasluživali, pročitali su Sinodik Pravoslavlja iz 843. godine u kom se govori o smislu i značaju Pravoslavne vere i poštovanju sveštenih ikona.