Ne krivimo druge za nevolje na koje nailazimo

Naša vjera pokazuje se po mjeri širenja dobra u prostoru u kojem živimo i uopšte u svijetu, kazao je patrijarh Porfirije u liturgijskoj besjedi.

Njegova Svetost Patrijarh srpski Porfirije, koji je i administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske, je 28. marta, u Drugu nedjelju svete Četrdesetnice, posvećenu svetom Grigoriju Palami, služio Božanstvenu Liturgiju u hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Sasluživalo mu je sveštenstvo Sabornog hrama. 

Besjedeći po pročitanom jevanđelju, predstojatelj Srpske Pravoslavne Crkve je kazao da je sveti Grigorije Palama, arhiepiskop Soluna iz XIV veka, ”bogodolično obrazlagao učenje Crkve” i da je to obrazlaganje učenja pretočio u ”borbu i bitku za zaštitu monaha na Svetoj Gori”. Patrijarh je rekao da je ”Palama, znajući da iz istinske i prave vere izvire istinska i prava molitva, znao da je ono što monasi vide zaista javljanje Boga živoga”. 

”Često smo skloni da delimo ljude na one koji pripadaju nama, koji su naši, koji veruju i na one koji su izvan tog prostora, na nevernike. Tada one koji ne veruju osuđujemo i optužujemo, čak ih proglašavamo i za uzročnike mnogih nevolja koje nas snalaze”, upozorio je Patrijarh. Ukazao je na potrebu da hrišćani njeguju svijest o tome da se sve odvija po promislu Božjem i da, kako onda kada dobro dolazi, tako i onda kada dolaze nevolje, postoji razlog koji je izvan i iznad naših mogućnosti poimanja, ”uvek postoji jedan razlog za koji samo Bog zna.” Istakao je da, prema tome, kada nailazimo na nevolje, ne treba da krivimo druge, naročito ne nazivajući ih svojim neprijateljima.  

”Kada je dobro, treba da budemo skromni i smireni, a kada naiđu nevolje, treba da zavirimo u svoje srce i dušu, da vidimo čime smo to doprineli da nevolje budu takve kakve jesu ili šta možemo učiniti u sebi i na sebi da one budu manje. Mi ne delimo ljude na naše i tuđe, ne delimo ih samoljubivo i gordeljivo, nazivajući sebe i samo sebe Bogu milima, jer mi smo vernici, mi verujemo u Boga, a one druge koji ne veruju u Boga ili veruju drugačije nego mi, da oni nisu mili Bogu”, rekao je patrijarh.  

Osvrnuo se i na događaj opisan u pročitanom jevanđelju u kom četvorica prinose Hristu oduzetog čovjeka, nepokretnog od bolesti. Prema jevanđeljskom opisu, bolesnika su doveli Gospodu i molili Ga da iscijeli oduzetog. Patrijarh je istakao da, sudeći po jevanđeljskom opisu, bolesnik nije imao vjeru, ali i da Gospod, istovremeno vidjevši vjeru onih koji su doveli bolesnika, zbog njihove duboke, istinske i prave vjere, iscjeljuje nevjernog bolesnika. Patrijarh je naglasio da Gospod, kao ni pisac jevanđelja, ne ulaze ni u kakvu drugu analizu niti postavljaju pitanje zbog čega nevoljnik boluje od teške bolesti, zašto ne vjeruje, već pokazuju da i mi treba da produbljujemo svoju vjeru kao dar koji smo dobili od Boga.

”Po meri širenja dobra u svetu i prostoru u kojem živimo, pokazuje se i naša vera. Ako ima više zla i nevolja, znači da naša vera niti je ispravna, niti je snažna niti je čista”, kazao je Prvojerarh Srpske Crkve.