Badnji dan u Zagrebu

Na Badnji dan, 6. januara 2026. godine, u Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu služena je Sveta arhijerejska liturgija kojom je načalstvovao Njegovo Preosveštenstvo Episkop pakračko-slavonski g. Jovan, uz sasluženje Njegovog Preosveštenstva Episkopa buenosajreskog i južno-centralnoameričkog dr Kirila, administratora Eparhije zagrebačko-ljubljanske, kao i sveštenstva Sabornog hrama.

U liturgijskoj besjedi, episkop Jovan je, polazeći od jevanđeljskog izvještaja o popisu za vrijeme cara Avgusta, govorio o susretu dva carstva: zemaljskog, koje „broji, popisuje i stavlja u red“, i Carstva Božijeg, koje Hristos objavljuje ne silom, već pozivom da Ga ljudi prepoznaju srcem. Istakao je da se upravo u trenutku kada se u istoriji javlja ideja sveobuhvatne i moćne države, rađa Hristos – Car nebeski, koji dolazi tiho i nenametljivo, da u ljudima uspostavi mir i zajednicu. “Hristos je došao da se svi narodi popišu srcem svojim i da ga prepoznaju kao jednoga istinskog Boga.. Car nebesni, da popiše nas ljude svoje time što ćemo ga poznati, primiti u srce svoje i proslaviti ga, ispovijediti, disati, misliti njime kao jedan.”

Episkop Jovan je podsjetio da se praznik Rođenja Hristovog u istoriji često susretao i sa vremenima velikih stradanja, kako u biblijskoj istoriji, tako i u istoriji srpskog naroda. Ukazao je da su razdori, međusobna mržnja i pod‌jele uvijek vodili ka propasti i stradanju, dok su sabornost, pokajanje i prepoznavanje brata u drugome bili put povratka i obnove. Posebno je naglasio da Crkva ne smije postati predmet gnjeva, klevete i pod‌jela, jer se time razara samo tkivo zajednice koju je Hristos sazdao.

U završnom dijelu besjede, episkop Jovan je pozvao vjernike da božićni mir ne ostane samo praznična riječ, već način života, podsjetivši na riječi apostola Jovana: „Ljubite jedni druge“, i Hristove riječi: „Po tome će svi poznati da ste moji učenici, ako budete imali ljubav među sobom“.

Po završetku bogosluženja osveštani su badnjaci, a episkop Kirilo je zahvalio episkopu Jovanu na dolasku i pastirskoj riječi, istakavši da je Hristos „srce i pokretač istorije ljudskog spasenja“, te da On vodi računa o svim narodima i ljudima koji Ga ispovijedaju i ljube. Naglasio je da Hristos, kao Spasitelj svih, poziva na mir, dobru volju i mirotvorstvo, jer su „blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božiji nazvati“.