Vladika Kirilo: Post i molitva su žrtva Bogu, kroz koji se naš um, duša, srce i tijelo osvećuju

Nedjelja praštanja proslavljena je evharistijskim sabranjem u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Svetu arhijerejsku liturgiju odslužio je Episkop buenosajreski i južno centralno-američki g. Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske.

Preosvećenom Episkopu g. Kirilu sasluživalo je sveštenstvo Sabornog hrama: protojerej-stavrofor Dalibor Milaković, protojereji: Branko Vujačić, Nikola Pejović.

Sabranima se obratio Vladika Kirilo koji je u svojoj besjedi govorio o duhovnoj pripremi za Veliki post u Pravoslavnoj crkvi. On je istakao važnost učestvovanja u bogosluženjima tokom ovog vremena i istakao značaj razumijevanja učenja otaca Crkve. Ključne teme o kojima je Vladika Kirilo govorio uključivale su tri glavna iskušenja koja treba izbjegavati tokom posta: ljubav prema novcu, ponos i tjelesno mudrovanje. U drugom dijelu arhipastirskog obraćanja Vladika Kirilo je takođe razradio teološke implikacije Adamovog pada i naglasio važnost pokajanja. Pored toga, posebno se dotakao uloge posta i molitve za duhovni rast, kao i neophodnosti praštanja drugima u sklopu velikoposne pripreme i uopšteno samog posta. Preosvećeni Episkop je naglasio da priča o Adamu i Evi nije samo mit, već činjenična, istorijska pojava i da kroz Hrista čovječanstvo može da ostvari dublju zajednicu sa Bogom, nego što je Adam iskusio u Raju.

Uvod u pripremu za Veliki post

U uvodnom dijelu Vladika Kirilo je istakao značaj Velikog posta, ističući da je vrlo važno da učestvujemo ne samo tjelesno, nego i umom, i dušom, i srcem u bogosluženjima Velikoga posta:

„Kad bi se sve druge knjige, nekim slučajem, hipotetički izgubile, a ostale samo bogoslužbene knjige vezane za Veliki post, bilo bi dovoljno da čovjek zna put spasenja. Zato je vrlo važno da učestvujemo ne samo tjelesno, nego i umom, i dušom, i srcem u bogosluženjima Velikoga posta, da izučavamo stihire koje su Bogom nadahnuti napisali Sveti oci, a koje su pune istorijskih istina, ali i dogmatskih tvrdnji koje su nam potrebne za spasenje.“

Preosvećeni Vladika je u daljem obraćanju govorio o tri glavna iskušenja: ljubavi prema novcu koju predstavlja srebroljublje, gordosti koju simbolizuje farisej i bluda, sladostrašća koju simbolizuje Bludni sin:

„Korijen svih zala je srebroljublje. Strast opaka, kada čovjek priveže svoje srce za blaga ovoga svijeta, on ne može da vjeruje. Srebroljublje se protivi vjeri i taj čovjek ne može da povjeruje. Sveta crkva nas opominje na drugu opaku strast slavoljublja ili gordosti. Sveta crkva nas opominje na još jednu opaku strast slastoljublja, koja je povezana sa bludom, gdje čovjek potpuno se predaje tom tjelesnom principu, odbacujući zaahtjeve i potrebe svoje duše, a tjelesni princip on samo traži zadovoljstvo, to je hedonističko uživanje, to je jedna nerazumna sila u čovjeku kojoj čovjek ne smije da se prepusti i koju čovjek treba da kontroliše.“

Teološko tumačenje Adamovog pada

Vladika Kirilo je zatim pojasnio da se Adamov pad dogodio njegovom slobodnom voljom, ističući da Bog nije doveo zlo u postojanje i da trenutno stanje čovječanstva proizilazi iz ovog prvobitnog grijeha, ali i to da je čovjek zadobio i veliki dar pokajanja kojim se mi vraćemo svojemu Ocu nebeskom:

„Mnogo je važno da znamo da smo bili u Raju. Da smo imali mnogo savršenije stanje nego ovo u kojom se sad nalazimo i da smo otrovani po svom sopstvenom izboru. Čujemo ovako kako govori neki ljudi, ja nijesam nikoga ubio, nijesam ukrao, što sam ja zgriješio pred Bogom ,što ja moram da postim? E, upravo zbog toga što treba da osjetimo da je naša priroda pala. Sjede Adam na vratima Raja i zaplaka. Zašto je Adam plakao? Jer je on osjetio što je izgubio, on je osjetio u svojoj ličnosti, u svojem biću što je izgubio, i taj Adamov plač i nama sad dolazi kao suze pokajane za naš grijeh, jer on nas podsjeća kad pogriješimo. Taj Adamov plač je veliki dar čovjeku, to je dar pokajanja, kojim se mi vraćemo svojemu Ocu nebeskom.

Zašto napominjem da molitva i post idu zajedno? Mi ne postimo zato što je hrana nečista, nego postimo da bi ugodili, da bi prinijeli žrtvu Bogu, zbog Isusa Hrista, zbog našeg Spasitelja, zbog Njegovih učenika apostola koji su nas naučili da postimo zbog našeg spasenja, mi postimo i uzdržavamo se od hrane, ne zato što je to nešto nečisto, kako su to neke jeresi govorile. Dakle, nemojte da se navlačite na nekakve ideje veganizma, vegetarijanske, to su sve filosofije svijeta koje ništa nama ne pomažu. Post i molitva su žrtva Bogu, razgor sa Bogom, kroz koji naš um, duša, srce i tijelo se osvećuju.“

Besjeda Vladike Kirila- video

Tekst, foto & video: Boris Musić

izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska