Vladika Kirilo: Edikt cara Konstantina i primjer Sv. Dimitrija kameni temeljci naše savremene civilizacije

Njegovo preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južnocentralno-američki g. Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, danas, 8. novembra 2026. godine, na praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, sa sveštenstvom i vjernim narodom, služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Dajbabe.

Besjedeći sabranima oko kivota Svetoga oca našeg Simeona Dajbabskoj, prije Svetoga pričešća, Preosvećeni Vladika Kirilo je kazao da je Sveti velikomučenik Dimitrije svjedok Hristovoga vaskrsenja: „Gospod Isus Hristos je prvi pokazao put našega podviga – krsnovaskrsni put. Postradavši na krstu i uzevši na sebe sve grijehe ovoga svijeta, On je pokazao da je pobjedio naše najveće neprijatelje: đavola, smrt i grijeh i On to i daje svojim učenicima.“

Vladika je podsjetio na pročitano jevanđelsko začalo, u kojem Gospod kaže da će poslati Utješitelja, koji ishodi od Oca i koji svjedoči za Njega, ali da će svjedočiti i svi koji su sa Njim:

„Dakle, Duh Sveti nam dolazi od Oca i donosi to što je od Sina, ni manje ni više nego čitav Njegov domostroj spasenja, ali i mi smo pozvani da budemo svjedoci Hristovi. Dakle po svojoj slobodnoj volji, u slobodi, onaj koji je saznao istinu vaskrsenja, koji je taj dar primio kroz sveto krštenje, miropomazanje i kroz Svetu tajnu evharistije, on treba da podijeli tu vijest sa ljudima sa kojima se sreće, i bliskim i daljnjim.“

Po njegovim riječima svi smo pozvani da budemo svjedoci Gospoda našega Isusa Hrista. To su bili, prije svega, Sveti apostoli, ali i u svim vijekovima Crkve Hristove bilo je divnih svjedoka koji su svojim životom posvjedočili svoju vjeru, naročito u prvim vijekovima hrišćanstva. Smatra se da je bilo 10 perioda, 10 careva koji su gonili hrišćane, počevši od cara Nerona koji je optužio hrišćane da su zapalili Rim, iako se zna da je on u svom ludilu naredio da se zapali Rim. Tada je počelo to prvo gonjenje hrišćana, i u njemu su postradali i veliki apostoli Petar i Pavle i drugi veliki svjedoci Hristove vjere.

„U tom gonjenju hrišćana postradali su veliki mučenici Georgije i današnji Dimitrije, koji je poticao iz vladarske solunske porodice. Od malena su ga roditelji tajno učili hrišćanstvu, koje su i oni tajno ispovjedali. Međutim, kad je Dimitrije došao na vlast, zamijenivši svoga oca kao, može se reći, oblasni upravnik solunske oblasti, ili kako bi to danas rekli gradonačelnik, možda je i veću titulu imao, on je shvatio, i znao iz Svetog pisma, da se srcem vjeruje za pravdu, a ustima se ispovjeda za spasenje. I znao je da mora da ispovjedi tu svoju vjeru“, besjedio je Vladika Kirilo.

Sveti Dimitrije je počeo otvoreno da brani gonjenje hrišćana u svojoj oblasti, da ih štiti i pomaže, što je saznao tadašnji hristoborni car Maksimijan. Dimitrije, znajući što će da se desi, razdao je svoje imanje siromašnima, a razjareni car ga je bacio u tamnicu. Car Maksimijan je utvrdio nekakvo neznabožačko uveseljavanje, tako što je doveo ogromnog gladijatora Lija koji je hrišćane bacao sa pozornice na oštrice kopalja. Jedan hrišćanin Nestor, dođe u tamnicu moleći blagoslov Svetoga da iziđe na megdan Liju, da ga pobijedi, i tako spriječi dalja zlostavljanja svoje braće u Hristu.

„Dimitrije je dao blagoslov Nestoru i možemo u tome sozercavati preteču velikoga cara Konstantina, i nije slučajno da se Dimitrije smatra pokroviteljem hrišćanske vojske, hrišćanske armije. Zato što, iako je nama rečeno da ko te udari po obrazu, okreni mu i drugi, ipak hrišćani su dužni da se zastupe za slabe, da ih odbrane od neprijatelja i od onih koji žele ne samo da pogube njihovo tijelo, nego i njihove duše, odvraćajući ih od istinite vjere“, kazao je Preosvećeni.

U nastavku je pojasnio da se zato u tom Dimitrijevom blagoslovu Nestoru, da se suprostavi gladijatoru Liju i da ga pobijedi, ogleda budući Božji blagoslov caru Konstantinu da proglasi čuveni edikt o toleranciji i međusobnom uvažavanju i zabrani gonjenja hrišćana, koji će uslijediti malo po ovom događaju. Nestor izlazi na boj i silom Božjom pobjeđuje i ogromnog diva baca na koplja, ali i sam biva posječen za Hrista, jer se car razgnijevio i naredio da pogube Nestora. Takođe, znajući da je Sveti Dimitrije dao blagoslov Nestoru, vojnici su i njega u tamnici proboli sa pet koplja.

„Tako da je veliki mučenik Dimitrije postradao sa pet ubojnih rana kao i njegov Gospod i time, još jednom, posvjedočio vjeru u vaskrsloga Hrista pobjedioca smrti i đavola i grijeha“, kazao je Vladika, dodavši da se Sveti Dimitrije smatra pokroviteljem grada Soluna, te da se u mnogim istorijskim događajima, poslije toga, pojavljivao i pomagao hrišćanima toga grada.

Takođe, mnogo puta i u istoriji našega naroda se pokazao kao pokrovitelj, naš pomoćnik, ali i svih drugih pravoslavnih naroda. Zato mu se podižu hramovi
širom vaseljene i zato je njegovo ime veliko u čitavoj vaseljeni, a i veliki broj porodica u srpskom narodu ga slavi kao krsnu slavu.

„Neka bi nam Gospod dao da se ugledamo na takve ljude koji služe istinitom Bogu, a ujedno i bivaju pokrovitelji onih kojima je potrebna pomoć, kojima je potrebno uputstvo, svjedočanstvo i zaštita da bi mogli da ispovjedaju tu vjeru. Edikt Konstantinov i primjer Dimitrija ostaju kameni temeljci naše savremene civilizacije. Dok bude takvih vladara kao što je Konstantin i takvih mjesnih upravitelja kao Dimitrije, ova civilizacija će da produžava svoje postojanje. Neka bi nam Gospod Duhom svojim Svetim, molitvama Svetog Dimitrija, molitvama Prepodobnoga oca našega Simeona Dajbabskoga, dao da se utvrdimo sami duboko u svojoj vjeri, a onda i da pomognemo kroz svjedočanstvo, kroz propovijed, nekad i kroz zaštitu, svima onima koji žele da idu tim putem  spasonosnim ka Carstvu nebeskome“, poručio je Njegovo preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južnocentralno-američki g. Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske.

Potom se protosinđel Vladimir (Palibrk), namjesnik manastira Dajbabe, zahvalio Vladici Kirilu na ljubavi i dolasku, čestitajući praznik i slavu svim današnjim svečarima.

Na kraju Liturgije blagosiljani su slavski darovi i prelomljeni slavski kolači.

Evharistijskom sabranju su prisustvovali ambasadori Srbije i Rusije, Nebojša Rodić i Aleksandar Petrovič Lukašik.

Fotografije

Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska