U Sisku proslavljen spomen sisačkih i jastrebarskih mučenika

Na praznik Sabora Svetih dvanaest Apostola – Pavlovdan, i praznik Svete djece mučenika Jastrebarskih i Sisačkih, u ponedjeljak, 13. jula u hramu Svete Petke u Sisku svečano je obilježen njihov spomen.

Svetu liturgiju služili su jereji Stefan Maksimović, paroh bjelovarski i Nemanja Đurić, paroh sisački. Za pjevnicom je pojao čtec Goran Petrović iz Banjaluke.

U liturgijskoj besjedi otac Nemanja je napomenuo da iako svaki od apostola ima svoj poseban dan u godini kada se praznuje, Crkva je ipak odredila 13. juli kao saborni praznik svih njih uz Svetog apostola Pavla.

Govoreći o apostolima koji su brinuli za cijeli svijet, otac Nemanja je naglasio da je briga za dobro svih ljudi naša hrišćanska vrlina.

„Ta briga ispunjavala je uzvišeni duh i blagorodno srce Svetih apostola. U roditeljskoj brizi za sav svijet oni su bili apostoli naroda. Ima mnogo majki u svijetu koje manje brinu za dobro svoje djece, nego što su apostoli brinuli za dobro svojih neprijatelja i protivnika“, rekao je jerej Đurić.

Pojasnio je i da je praznik Svete djece mučenika, Jastrebarskih i Sisačkih kanonizovan prije tri godine. Dodao je da se ova Sveta djeca porede sa vitlejemskim mučenicima, jer su ta djeca stradala samo zato što su bila druge vjere i nacije.

Otac Nemanja je dodao se postradala djeca Jastrebarska i Sisačka mole za nas kod Gospoda, za nas se zastupaju da ne idemo takvim putevima nasilja, nego da idemo putevima ljubavi, opraštanja i pomirenja.

Svetoj liturgiji prisustvovala je Mirjana Olujić, zamjenik župana Sisačko – moslavačke županije iz reda srpskog naroda, a pored vjernika iz Siska okupio se i vjerni narod iz Dvora, Zagreba, Banjaluke i Gradiške.

Nakon osvećenja slavskih darova koje je pripremio kum slave Borislav Radulović iz Siska, organizovana je i trpeza ljubavi za sve prisutne.

Po završetku okrepljenja vjerni narod se sa sveštenstvom uputio u park Diane Budisavljević, gdje je služen pomen svim pravoslavnima, nevino postradalim tokom i nakon Drugog svjetskog rata.

Nevena Maksimović