Sveti car Konstantin i carica Jelena u Zagrebu

Na praznik Svetog cara Konstantina i carice Jelene, 3. juna, u Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu služena je Sveta arhijerejska liturgija.

Svetu liturgiju služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički dr Kirilo, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske, uz sasluženje protojereja-stavrofora Duška Spasojevića, jereja Majka Žikića, jereja Andreja Ivanenka, đakona Aleksandra Lukića i đakona Aleksandra Miljanovića.

Nakon pročitanog Svetog jevanđelja besjedio je Preosvećeni vladika Kirilo, govoreći o značaju Svetoga Duha u životu Crkve i o mjestu koje Sveti car Konstantin i carica Jelena zauzimaju u istoriji hrišćanstva.

Podsjetivši da se nalazimo u periodu nakon Pedesetnice, vladika je naglasio da se djelovanje Svetoga Duha nije završilo silaskom na apostole, već da On i danas nadahnjuje hrišćane svih vremena i naroda na djela Božija.

„Nije Sveti Duh samo sišao na apostole i onda se zaustavio, nego on nadahnjuje hrišćane svih vremena i naroda na djela Božija“, poručio je vladika, dodajući da se upravo u Svetim Konstantinu i Jeleni projavljuju darovi koje Duh Sveti „daruje, a koji donosi ono što je Hristovo”.

Govoreći o ličnosti Svetoga cara Konstantina, vladika Kirilo je istakao da je njegova uloga bila presudna za istoriju hrišćanske civilizacije.

„Možemo govoriti o našoj civilizaciji do njega i poslije njega“, kazao je vladika, podsjetivši da je Konstantin, prosvijećen Duhom Svetim, prepoznao istinu Hristovu i omogućio da hrišćanstvo postane temelj jednog novog društvenog poretka.

Posebno je naglasio značaj Milanskog edikta iz 313. godine, kojim su utemeljene vjerske slobode i pravo svakog čovjeka na slobodno ispovijedanje vjere.

„Konstantin je shvatio da je najveća vrijednost civilizacije ličnost – čovjek, i u tom smislu da ta ličnost mora biti zaštićena državnim zakonima, da ima punu slobodu izbora i slobodu vjeroispovijedanja“, istakao je vladika.

Osvrćući se na savremene prilike, vladika Kirilo je naglasio da mir među ljudima i narodima nije moguć bez poštovanja dostojanstva svake ličnosti i slobode drugoga.

„U tome se ogleda zapovijest o ljubavi – da poštujemo drugoga onakvog kakav jeste“, poručio je vladika, pozvavši vjernike da se mole za mir među narodima i za prevazilaženje svih podjela i sukoba.

Na kraju besjede vladika je izrazio nadu da će duh Svetoga cara Konstantina, utemeljen na slobodi, miru i poštovanju čovjeka, ostati prisutan u svijetu do Drugog dolaska Hristovog.

„Dok bude takvih vladara toga duha kao Konstantin, produžiće se naša civilizacija“, zaključio je vladika Kirilo.

Po završetku Svete liturgije sabrani vjernici pristupili su Svetoj tajni pričešća i primili arhijerejski blagoslov.