Svečano proslavljena manastirska slava u Doljenjim Laknicama – praznik Rođenja Presvete Bogorodice

Povodom praznika Rođenja Presvete Bogorodice – Male Gospojine, u nedjelju 21. septembra 2025. godine u manastiru Rođenja Presvete Bogorodice u Doljenjim Laknicama u Sloveniji svečano je proslavljena manastirska slava.

Svetom arhijerejskom liturgijom načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop jenopoljski g. Nikon, vikar Njegove Svetosti Patrijarha srpskog, uz sasluženje Njegovog Preosveštenstva Episkopa buenosajreskog i južno-centralnoameričkog g. Kirila, administratora Eparhije zagrebačko-ljubljanske. Episkopima su sasluživali protojerej-stavrofor Duško Spasojević, arhijerejski namjesnik zagrebački, protojerej Aleksandar Obradović, arhijerejski namjesnik ljubljanski, protojerej Milan Duduković, protojerej Isa Kides i đakon Petar Kozakijević, uz molitveno učešće vjernog naroda.

Liturgijsko slavlje uzveličao je svojim pojanjem i muški vizantijski hor iz Ljubljane.

U svojoj besjedi Episkop Nikon je podsjetio da Crkva tokom godine uglavnom proslavlja dan upokojenja svetih, kada oni ulaze u naručje Gospodnje, ali i da slavimo tri velika praznika rođenja: Hristovo Rođenje, Rođenje Svetog Jovana Krstitelja i Rođenje Presvete Bogorodice. Upravo je današnji praznik, istakao je, prvi veliki praznik u crkvenoj novoj godini, kojim Crkva osvećuje vrijeme i istoriju.

Podsjetivši da je Presveta Bogorodica rođena od svetih i pravednih Joakima i Ane – iz carskoga roda Davidova i svešteničkog plemena Aronova – vladika je naglasio da je već samim Njenim rođenjem bilo nagoviješteno ovaploćenje Hristovo. „Još u prevječnom savezu Sveta Trojica su nagovijestila i odlučila da se Gospod rodi kao Bogočovjek, a da bi se to dogodilo, bilo je potrebno da se rodi i Ona koja će Ga roditi – Presveta Bogorodica,“ kazao je vladika Nikon.

Posebno je naglasio da Bog nikada čovjeka ne koristi kao marionetu, nego poštuje njegovu slobodu. Tako i Presveta Bogorodica nije bila puki instrument Božiji, već istinska Majka Hristova, koja je Njega kao dijete negovala i ljubila, ostajući u isto vrijeme Njegova smirena sluškinja. „Ona je svojim slobodnim ’da’ Bogu otvorila vrata spasenja za sve nas,“ poručio je vladika.

„Neka nam današnji praznik bude podsjećanje da smo i mi pozvani da na Božiji poziv uvijek odgovaramo riječima: ’Neka bude volja Tvoja’, kao što je to učinila Presveta Bogorodica,“ zaključio je Episkop Nikon, pozvavši vjerne da u svom životu i vjeri slijede Njen primjer poslušnosti, smirenja i ljubavi.

Po završetku Liturgije osveštani su slavski darovi i prelomljen slavski kolač.

Episkop Kirilo je izrazio radost zbog zajedničkog služenja sa Episkopom Nikonom i zahvalio mati Kasijani na trudu i ljubavi koji se ulažu u izgradnju i napredak ove svetinje. „Svake godine u ovom manastiru učini se nešto novo – gradi se, ukrašava i obnavlja, a ove godine postavljen je i krst koji ćemo danas osveštati,“ kazao je vladika.

Polazeći od tropara praznika – „Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, objavi radost vaseljeni“ – vladika je naglasio da je upravo Presveta Bogorodica svojim slobodnim „da“ postala „mikrokosmos“ u kojem se Bog uselio i time započeo preobraženje cijele tvari. „Ona je svojim blagovoljenjem postala ’mali Bog po blagodati’, centralna ličnost istorije našeg spasenja,“ poručio je vladika, podsjećajući da je njena uloga bila plod i slobode i pune predanosti Bogu.

Episkop Kirilo je istakao da je „sva tvar pala i prožeta smrću“, ali da je Hristos, rođen od Presvete Bogorodice, ušao u svijet da bi započeo njegovo preobraženje. „U središtu Božije pažnje jeste čovjek kao biće koje spaja vidljivi i nevidljivi svijet. Svi koji se ugrađuju u Tijelo Hristovo, čija je On glava, postaju dio Carstva Nebeskog,“ rekao je vladika, naglasivši da se i danas, kao i u vjekovima prije, svetost gradi u Crkvi kroz ljubav, vjeru i slobodno predavanje Bogu.

„Neka bi i mi, molitvama Presvete Bogorodice, učestvovali u tom preobraženju i u Carstvu Nebeskom, kao što smo danas zajedno oko Hrista i Njegovog Tijela i Krvi,“ zaključio je Episkop Kirilo.

U nastavku svečanosti izvršeno je osvećenje novopodignutog krsta u manastirskom kompleksu, a praznična radost upotpunjena je trpezom ljubavi u manastirskoj porti, u duhu zajedništva i bratske ljubavi.