Svetosavska akademija u Ljubljani
27/01/2026
Svetosavska akademija u Ljubljani
27/01/2026

Savindan u Gimnaziji „Kantakuzina Katarina Branković”

Svetom arhijerejskom Liturgijom koju je u kapeli Svetog Save pri Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji „Kantakuzina-Katarina Branković“ i Duhovnom centru u Zagrebu služio Njagovo Preosveštenstvo Episkop buenosajerski i južnocentralnoamerički g. Kirilo, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske obilježen je praznik Svetog Save, prvog arhiepiskopa i prosvjetitelja srpskog, školska slava i Dan škole. U molitvenom prisustvu učenika i nastavnika Gimnazije, vijernog naroda zagrebačke parohije, predstavnika Ambasade Republike Srbije i Uprave za dijasporu i Srbe u regionu Vlade Republike Srbije, Episkopu su sasluživali sveštenik Andrej Ivanenko i đakon Aleksandar Lukić. Pojanje je predvodio protojerej Zoran Radić, paroh zagrebački.

Tokom Liturgije vladika Kirilo blagoslovio je slavske darove čestitajući slavu protojereju-stavroforu Slobodanu Laliću, direktoru Škole, profesorima, zaposlenima i učenicima Gimnazije, ali i svima okupljenima praznik Svetog Save-najznačajnije ličnosti sveukupne istorije našeg naroda. Po blagoslovu Episkopa, sabranju se obratio i o. Slobodan podsjetivši da naš narod vijekovima pa i danas osluškuje i čuje, osjeća i usvaja glas Svetoga Save, kao glas dobrog pastira o kojima govori jevanđelje koje nam je tokom liturgije pročitano. Tim glasom nadahnut blaženopočivši mitropolit Jovan (Pavlović) posvećuje hram pri Gimnaziji i Duhovnom centru Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu upravo Svetom Savi. Njega osvećuje patrijarh Irinej 2012. godine, a ukrašava ga sadašnji patrijarh Porfirije, u vrijeme dok je bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski.

Nakon Liturgije i kratke pauze tokom koje su u Gimnaziju došli brojni i dragi gosti uslijedila je Svetosavska akademija na kojoj su učenici pozdravili goste u povodu Dana škole, zajedničkog praznika duhovnosti, znanja, kulture i zajedništva..
Goste je pozdravio direktor Gimnazije, protojerej-stavrofor Slobodan Lalić ističući da su učenici ovogodišnju inspiraciju za Svetosavski program pronašli u žitiju i službi Prepodobne Paraskeve, u d‌jelu savremene srpske autorice Đurović Habjanović i činjenici da je Gimnazija podignuta na istom posjedu Srpske pravoslavne crkvene opštine zagrebačke na kome se već punih 90 godina (od 1936. godine) nalazi manastir posvećenoj ovoj svetiteljki Crkve Hristove.
Izuzetno nadahnutu Svetosavsku besjedu održao je prof. dr Bogdan Lubardić s Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prožimajući ju tekstovima o Svetom Savi, od njegovih biografa do savremenih autora.

Priredba se odvijala na dvije lokacije: u atriju Škole gd‌je je folklorna sekcija izvela tradicionalna Srpska kola i igre te u svečanoj dvorani Gimnazije dramskim programom učenika Petka-u Bogu svoja. Režiju cijelog programa uspješno je vodila profesorica srpskog jezika i književnosti Petra Puškar, a muzičkih dijelova profesorica muzičke umjetnosti Jasmina Veldić.

Među brojnim prijateljima Gimnazije, akademiji su prisustvovali episkop Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, sveštenstvo Svetopreobraženskog hrama u Zagrebu, monaštvo Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, Katarina Milković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Vladimir Kokanović, v.d. direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, Milorad Pupovac, saborski zastupnik, Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Milan Vukelić, načelnik Sektora za nacionalne manjine Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Josip Družijanić iz Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama, Radomir Džodić, iz Ambasade Republike Srbije, Nikola Vukobratović, predsjednik SKD Prosvjeta, Nikola Lunić, predsjednik SPD Privrednik, predstavnici Srpskog demokratskog foruma, Ivica Bedeničić, direktor Katoličke gimnazije u Požegi, Mevludi Arslani, direktor Islamske gimnazije iz Zagreba, direktori i vaspitači učeničkim domova, roditelji i bivši učenici SPOG-a.
U nastavku, gosti su imali priliku obići Školu i izložbe radova učenika. Uslijedilo je i prigodno slavsko posluženje.

Protojerej-stavrofor Slobodan Lalić