Saučešća katoličkih (nad)biskupa
iz Hrvatske i Slovenije

Informativna katolička agencija podsjetila je na Patrijarhov susret sa nadbiskupom Želimirom Puljićem u Zadru 2015. godine, kada je Patrijarh rekao da smo dužni i pozvani da premostimo onu prošlost koja nas je dijelila i da smo dužni i pozvani biti braća.

Povodom smrti Patrijarha Irineja saučešće vjernicima Srpske Pravoslavne Crkve izrazili su, između ostalih, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Slovenske biskupske konferencije ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog požeški biskup Antun Škvorčević.

I prije službenog dopisa upućenog SPC, nadbiskup Puljić je izrazio saučešće u izjavi za zagrebačku Informativnu katoličku agenciju (IKA) i Hrvatski katolički radio (u petak, 20. novembra). „Povodom smrti Patrijarha Irineja, izražavam hrišćansko saučešće i molitvenu solidarnost Svetom Sinodu, svim mitropolitima i episkopima SPC, sveštenstvu, monasima i monahinjama i svim vjernicima Srpske Pravoslavne Crkve“, prenijela je IKA riječi nadbiskupa Puljića.

Monsinjor Puljić prisjetio se svoga susreta s Patrijarhom Irinejom u avgustu 2015. godine u Zadru, kada je Patrijarh došao na proslavu godišnjice osnivanja Bogoslovije u manastiru Krki. Patrijarh i nadbiskup bili su na liturgiji u Krki, na zajedničkom objedu, a i u zadarskoj katedrali Sv. Stošije (Anastasije). Pred moštima te mučenice Patrijarh Irinej i episkopi su otpjevali tropar u njenu čast.

Velika odgovornost na Crkvama

Povodom smrti srpskog Patrijarha, IKA je podsjetila na poruke koje su u ljeto 2015. javnosti uputili on i nadbiskup Puljić. Između ostalog, nadbiskup je tada izjavio kako smatra indikatvnim da se susret održava u Stošijinoj katedrali, jer je ta sremska mučenica iz rimskih i prvih hrišćanskih vremena stoljećima povezivala Istok i Zapad, pravoslavne i katoličke vjernike. „Premda su ožiljci nedavnih ratnih stradanja još uvijek svježi, pa teren nije najpogodniji za ekumenska druženja i poruke, smatram da se mi hrišćani ne smijemo umarati da širimo ljubav, snošljivost i praštanje“, rekao je nadbiskup Puljić u obraćanju Patrijarhu.

Patrijarh Irinej je u katedrali rekao da Zadar i taj divni hram podsjećaju na vrijeme kada je bila jedna hrišćanska Crkva, „vrijeme kojem se Gospod radovao“. „Živimo u vremenu koje nas upućuje jedne drugima“ i radi zajedničkih bližnjih smo „dužni i pozvani nešto učiniti“, da premostimo onu prošlost koja nas dijeli, „prošlost koja je ostavila traga, s kojom se ne ponosimo“. „Gospod želi našu zajednicu. I mi svi činimo i trebamo činiti, ako već nismo zajedno, ali da budemo bliski jedni drugima. Na nama je, na našim Crkvama vrlo velika odgovornost. Onakvi kakvi budemo mi, konkretno Vi i ja, koji predstavljamo svoju Crkvu, takvi će biti i naši vjernici. Jer oni gledaju u nas, podržavaju nas i čine ono što mi želimo. Pa da se potrudimo da činimo i živimo ono što Gospod želi. Jer svi smo njegov narod“.

„Ono što nas sjedinjuje i što nam je zajedničko puno je veće od onoga što nas dijeli. Potrudimo se da podržimo to što nam je zajedničko, da to proglašavamo za našu metodu, plan i program našeg života. I sigurno će mnoge stvari biti bolje nego što jesu. Neka Gospod blagoslovi narod katolički i pravoslavni, pravoslavni i katolički, da se potrudimo da budemo djeca Božja. Svete Tajne i sveta Liturgija su nam bliski i ako to budemo imali u vidu, sigurno se neće ponoviti ono što je nekad bilo. Život nam brzo prolazi. A nema veće tragedije za čovjeka, nego da gaji mržnju prema nekome. Mržnja više ubija i satire onoga u kome jeste, nego onoga na koga se ona odnosi. Jer prvo je u nama. Neka nas Gospod od nje sačuva, da zaista budemo kao braća, jer nosimo zajedničko ime – hrišćani, po Gospodu našem koji nam je jedini Spasitelj u kojega vjerujemo. Prema tome, dužni smo i pozvani smo biti braća“, poručio je tada Patrijarh Irinej, a podsjetila je IKA.

Graditelj dijaloga

Nadbiskup Zore u poruci „dragom bratu u Hristu“ mitropolitu zagrebačko-ljubljanskom Porfiriju, piše da povodom smrti Patrijarha Irineja, kaže da u svoje ime i u ime Katoličke crkve u Sloveniji izražava „iskrene izraze saučešća“ i istovremeno „molitvenu podršku“ Mitropolitu i pravoslavnim vjernicima u trenucima žalosti i boli. „Patrijarh Irinej je uvijek težio odnosima s katolicima s poštovanjem. Bio je prijatelj Slovenaca i izgrađivao otvoreni dijalog uzajamnog prihvatanja i mostove između slovenačkog i srpskog naroda.“

Nadbiskup piše da je Patrijarh 2013. godine u Beogradu slovenačke hodočasnike pozdravio pozivom da pokažemo da smo hrišćani ne samo imenom već i životom, u našim odnosima. „Istinski želim i molim Gospoda da duša Njegove Svetosti pokojnog Patrijarha Irineja susretne Hrista, našega Spasitelja i Gospoda. Smrt nije cilj ili kraj, već prag koji moramo prijeći da bismo ušli u vječnost i svetost. Slaviti život znači zadirati u svetost. Budući da smo djeca Božja u nama se odražava slika Boga, podobije našega nebeskog Oca. I jedna od sličnosti sa Bogom je baš svetost. Želim Vama i vjernicima Srpske Pravoslavne Crkve da vam dobri Gospod podari utjehu, a Patrijarhu Irineju vječni mir i počinak“, poručio je ljubljanski nadbiskup.

Pobjeđivati nepovjerenje

U poruci sa izrazima saučešća („sažalnici“) Svetom arhijerejskom sinodu SPC, mitropolitu Porfiriju i drugim episkopima u Hrvatskoj, biskup Škvorčević je istakao da su susreti s Njegovom Svetošću, te razgovori i o najtežim pitanjima, uvijek završavali pogledom na „zajedničkog Gospoda, Pobjednika nad zlom i smrću, Osloboditelja od zarobljenosti ljudskim predrasudama ili nanesenim zlom“. „Dijelili smo uvjerenje Apostola naroda: ‘Jer On je mir naš, koji i jedne i druge sastavi u jedno i razruši pregradu koja je rastavljala, to jest neprijateljstvo’ (Ef 2,14).“

„Dok u molitvi povjeravam preminulog Patrijarha Irineja Isusu Hristu, našem istinskom Miru, njegovoj ljubavi pokazanoj na krstu i u sjaju vaskrsne slave, ispunjen sam uvjerenjem da će zemaljski oproštaj od Njegove Svetosti ojačati naše zauzeće za još većom međusobnom povezanošću i razumijevanjem, jevanđelskim praštanjem i pomirenjem, da Božjom pomoću pobjeđujemo svako nepovjerenje, i da se ono ne prometne u nemoć mržnje“, prenosi IKA riječi biskupa Škvorčevića upućene „s izrazima osobitog saosjećajnog poštovanja u Gospodu svim članovima Svetog Sinoda“.