Proslavljena slava hrama Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani

Hram posvećen Svetim Kirilu i Metodiju u Ljubljani simbol je ljubavi prema Slovu Božijem i bratskoj slozi svih slovenskih naroda, rekao je Episkop Kirilo na hramovnoj slavi u Ljubljani.

Slava hrama Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani proslavljena je u Nedelju slijepoga, 25. maja. Svetu Liturgiju služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Sasluživali su mu arhimandrit Mihajlo, starješina manastira Gomirje, protojereji Isa Kides i Borislav Livopoljac, starješina ljubljanskog hrama, kao i jereji Milan Jovanović, Radovan Dimitrić, Dalibor Petković, Rade Despotović i Veselin Ristić, te đakon Petar Kozakijević. Pojao je muški vizantijski hor hrama u Ljubljani, kojim je dirigovao Zoran Mihajloski.

Po završetku Svete Liturgije i litije oko hrama, blagosloveni su slavski darovi, a uslijedio je svečani ručak u parohijskom domu za više stotina ljudi. Među brojnim žiteljima Ljubljane koji su tog sunčanog nedjeljnog dana proslavljali slavu svog hrama, nalazili su se i gospodin Dragan Tufegdžić, Ambasador Crne Gore u Sloveniji, gospodin Goran Marković, otpravnik poslova Ambasade Republike Srbije u Sloveniji, gospođa Biljana Marilović, ministar savjetnik u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Sloveniji, kao i predstavnici Ambasade Republike Grčke.

Episkop Kirilo je čestitao starješini ocu Borislavu, sveštenstvu i svim pravoslavnim Ljubljančanima hramovnu slavu. U svojoj liturgijskoj besjedi istakao je da su nas okupili veliki učitelji i prosvjetitelji, ravnoapostolni Sveti Kirilo i Metodije. „Oni su slovenskim narodima donijeli svjetlost – kao što Gospod kaže u Jevanđelju: ‘Budite svjetlost svijetu’. Oni su za nas bili upravo ta svjetlost koja je osvijetlila put vjere, otvarajući duhovne oči naše duše i srca.“

Vladika je podsjetio da pročitani odlomak iz Jevanđelja govori o slijepcu od rođenja kojega je Gospod iscijelio, i istakao da su, na sličan način, i slovenski narodi bili duhovno slijepi sve do primanja istinite hrišćanske vjere. „Veliki dio te svjetlosti dugujemo upravo svetim Kirilu i Metodiju, koji su slovenskim narodima donijeli Jevanđelje na jeziku koji im je bio razumljiv.“

„Njihova misija, koja je započela u devetom vijeku, predstavlja prekretnicu u istoriji Slovena. Iako su i prije njih dolazili hrišćanski misionari, nisu imali uspjeha, jer su insistirali da se vjera propovijeda samo na latinskom, grčkom ili jevrejskom jeziku. Sveta braća su, naprotiv, pokazala da se Božija riječ može i treba prenositi narodu na jeziku koji razumije.“

„Jezik koji su nam Sveti Kirilo i Metodije predali nije bio običan – to je bio osveštani jezik, jezik na kojem su prvi put prevedene bogoslužbene knjige. Na njemu nema psovki, praznih riječi i ljudske filosofije. To je jezik Crkve, jezik molitve, jezik kroz koji nam je predata riječ Božija. Prve riječi koje su preveli bile su: ‘U početku bješe Riječ, i Riječ bješe u Boga, i Bog bješe Riječ’.“

„Ta Riječ, taj Logos – Hristos, jeste suština misije Svetih Kirila i Metodija. Njihov rad nije bio u službi ljudske mudrosti, već u službi spasenja, da bismo i mi postali slovesan narod, sposoban da razumije, primi i živi po riječi Božijoj.“

„Sveti Kirilo, nazivan Filosofom, bio je obrazovan u mnogim mudrostima svog vremena, ali nije došao da Slovenima donese grčku filosofiju. Došao je da im donese Riječ Božiju, da nas učini narodom koji više nije duhovno slijep, već progledao u Hristu.“

„Crkva, kao Nojeva barka, i danas sabira sve koji se spasavaju. Hristos nije došao samo za jedan narod, već za sve. A mi, kao potomci slovenskih naroda, pozvani smo da njegujemo ljubav i jedinstvo – ne samo među Slovenima, nego i prema svim ljudima, jer Bog je ljubav.“

„U tom duhu, radujmo se što u glavnom gradu Slovenije, Ljubljani – gradu čije ime znači ljubav – postoji hram posvećen Svetim Kirilu i Metodiju. To je simbol ljubavi prema Slovu Božijem i bratskoj slozi svih slovenskih naroda“, poručio je vladika Kirilo.

P.K.