Preobraženje Gospodnje – slava Sabornog hrama u Zagrebu

Cilj naših života je preobražaj nas samih i sve tvari, rekao je vladika Kirilo u liturgijskoj besjedi u Zagrebu

Preobraženje Gospodnje proslavljeno je u ponedjeljak, 6/19. avgusta, u Zagrebu, veličanstvenom Svetom Liturgijom koju je povodom velikog praznika, ujedno i hramovne slave zagrebačkog hrama, služio Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Dan ranije, u navečerje Preobraženja, Vladika Kirilo predstojao je prazničnim bdenijem. Na oba bogosluženja sasluživalo mu je zagrebačko sveštenstvo. Pojao je hor hrama predvođen Olenom Ciglenjak. Nakon Svete Liturgije blagosloveni su slavski darovi, kao i plodovi vinograda. Mnoštvo naroda sabralo se u hramu na Cvjetnom trgu, a druženje je nakon bogosluženja nastavljeno za slavskom trpezom, u prostorijama Crkvene opštine.

U liturgijskoj besjedi vladika Kirilo je istakao da je važno znati cilj kom težimo prilikom započinjanja bilo kog posla, jer onda kada ne znamo cilj lutamo izgubljeni u vremenu i prostoru, izgubljeni na mnogim kontinentima, u brigama ovoga svijeta. Prema riječima episkopa, praznik Preobraženja Gospodnjeg i Gospojinski post koji je u toku govore nam o cilju i smislu našeg života.

„Cilj našeg života je zadobijanje Carstva nebeskog, a današnji praznik nam govori kako će ono izgledati. Upravo Gospod kada je naučio svoje učenike svemu onome što je smatrao da je nužno da ih nauči, htio je da svoju nauku potvrdi događajem u kom će nam otvoriti prozor u buduće Carstvo ka kojem stremimo i zbog kog je On došao, sišao s nebesa, ovaplotio se od Presvete Djeve Marije, raspeo se za nas i mnogo toga pretrpio da bi nas uveo u Carstvo Oca našeg nebeskog. Danas, na praznik Preobraženja, draga braćo i sestre, otvorio nam se prozor u to buduće stanje. U pitanju je realno postojanje i jedino bitije koje je postojano, koje se ne mijenja i koje ne podliježe smrti i propadljivosti“, rekao je vladika Kirilo.

Episkop je kazao i da je mogućnost naših saznanja ograničena. ”Letimo u kosmos, posjedujemo razne nauke, tehnologiju, mobilne telefone, ali gdje god se zagledamo vidmo smrt, propadljivost, ratove i bijedu. Uzalud je svaki ljudski napor jer čovjek ne može sebe da spasi, ne može da izađe iz prostorno-vremenskom kontinuuma u koji se zatvorio grehopadom. Koji je izlaz? Upravo današnji praznik govori o tom izlazu – otvorili su nam se prozor i vrata, jer je Gospod za sebe rekao da je On vrata. Kada govorimo o cilju našeg života, znajmo da je cilj preobražaj nas samih i preobražaj sve tvari”, kazao je episkop Kirilo.

N.V./P.K.