NAJAVA: Predavanje Miloša Vesina u Zagrebu
20/12/2025Episkop Kirilo bogoslužio u Ljubljani na praznik Djetinjaca
U Nedjelju 28. po Pedesetnici, na praznik Djetinjaca, Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički g. Kirilo, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske, služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani. Episkopu Kirilu sasluživalo je sveštenstvo ljubljanskog hrama, a pojao je muški vizantijski hor hrama u Ljubljani.
U liturgijskoj besjedi episkop Kirilo govorio je o božićnom postu kao vremenu u kojem Crkva, kroz tekstove starozavjetnih proroka, nagovještava dolazak Mesije. Posebno je istakao proroštvo svetog proroka Isaije, koji jasno najavljuje Rođenje Hristovo od Djeve, nazivajući ga Emanuelom – „S nama je Bog“, kao i tekstove proroka Miheja i Danila, koja ukazuju na mjesto i vrijeme dolaska Spasitelja.
Episkop je naglasio da Hristos nije došao kao zemaljski vladar, mesija kakvog su Jevreji očekivali, već kao Dijete – kako bi se čovjeku približio, osvetio cijeli ljudski život i svaku dob, te da bi palu ljudsku prirodu oslobodio grijeha, smrti i vlasti đavola. Ovaploćenje Sina Božijeg jeste središte domostroja spasenja, jer se u tom događaju Bog sjedinio s ljudskom prirodom, kako bi je preobrazio i uveo u vječni život.
Govoreći o prazniku Djetinjaca, vladika Kirilo je ukazao na duboku bogoslovsku simboliku narodnog običaja „vezivanja“ i „drešenja“ djece. Taj običaj, kako je istaknuto, slikovito izražava tajnu Hristovog dolaska: On prima na Sebe svezanost naše pale prirode, da bi je Svojim Vaskrsenjem razvezao i darovao čovjeku slobodu i život vječni. Zato Djetinjci prethode Matericama i Ocima – jer se spasenje svijetu daruje upravo kroz Dijete.
Posebno je naglasio odgovornost roditelja, ali i čitave zajednice za hrišćansko vaspitanje djece, jer djeca nisu samo biološko potomstvo, već i nosioci zavjeta, vjere i nade. Djeca su, istakao je, najveće blago i produžetak roda, a pravilno vaspitanje u vjeri je ulaganje u vječnost.
U nastavku besjede, osvrnuvši se na pročitan odlomak iz Lukinog Jevanđelja koji govori o isjeljenju deset gubavaca, vladika Kirilo je istakao vrlinu blagodarnosti kao neophodnu za hrišćanski život, podsjećajući da čovjek sve prima kao dar Božiji i da je pozvan da na te darove odgovori zahvalnošću, milosrđem i prinošenjem.
Nakon Svete liturgije i trpeze ljubavi koja se u ljubljanskoj parohiji održava svake nedjelje, djeca, polaznici vjeronauke, su, u skladu sa narodnim običajem, svezana. Dar koji su prinijeli u zamenu za odriješenje bilo je pojanje pjesama spremljenih za tu priliku, a episkopu Kirilu darivali su i crteže sa božićnom tematikom, kao i božićni aranžman koji su napravili. Svojim nastupom djeca su izazvala oduševljenje i izmamila osmijehe svih, te ih je Vladika odriješio, zahvalio se na darovima i čestitao im na sjajnom izvođenju pjesama.
