
Patrijarh prisustvovao Liturgiji u Ljubljani
11/09/2026
Patrijarh Porfirije svečano dočekan u Ljubljani
12/09/2026Centralna proslava Svetih novomučenika jasenovačkih
U petak, 4. septembra 2026. godine, kada Crkva praznuje Svetog mučenika Agatonika i Svetog sveštenomučenika Gorazda Češkog, molitveno je nastavljeno proslavljanje praznika Svetih novomučenika jasenovačkih. Sa vernim narodom, sveštenstvom i monaštvom, svetu Liturgiju u hramu Rođenja Svetog Jovana Preteče u manastiru Jasenovac služili su preosvećena gospoda episkopi pakrački i slavonski Jovan, buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo i vikarni moravički Tihon.
Posle svete Liturgije sa radom je otpočeo simposion. Na početku skupa uvodnim rečima se obratio Episkop pakrački i slavonski g. Jovan koji je pozdravio učesnike ovogodišnjeg simposiona. Zatim se predavanjem na temu Ustaška obrana 1942-1945. (jedinica u čijoj nadležnosti je bio logor Jasenovac) obratio se dr Bojan Dimitrijević iz Instituta za savremenu istoriju. Dr Dimitrijević je kao izvrstan poznavalac vojnih jedinica Drugog svetskog rata predstavio sistem odbrane jasenovačkog logora sa posebnim osvrtom na zapovednika odbrane zloglasnog Vjekoslava Maksa Luburića kao njenog komandanta.
Drugi predavač na ovogodišnjem simposionu bila je dr Snježana Banović, profesor na Akademiji dramskih umetnosti u Zagrebu, sa temom Zagrebačko kazalište kao instrument nove propagande, nove prosvete i novog morala 1941-1945. U svom izlaganju gđa Banović je objasnila, uz brojne prikazane slajdove koji svedoče o tim vremenima, koliko je ustaška propaganda bila prisutna u Zagrebačkom kazalištu tokom Drugog svetskog rata.
Kao treći predavač prisutnima se obratio dr Srđa Trifković koji je predstavljajući svoju knjigu govorio na temu Stradalni put od Vezirovog do Zidanog mosta.
U drugom delu simposiona dr Nataša Mataušić je iznela svoje istraživanje o heroini Drugog svetskog rata Ljubici Ljubi Becić koja je bila jedna od prvih saradnica Dijane Budisavljević u procesu spasavanja srpske dece iz logora smrti na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske.
Na kraju je usledio razgovor episkopa Jovana sa g. Leonardom Rašicom, praunukom Dijane Budisavljević.
Na sam praznični dan, 5. septembra 2026. godine, služena je sveta arhijerejska Liturgija kojom je načalstvovao Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski g. Dimitrije i preosvećena gospoda episkopi pakračko-slavonski Jovan, valjevski Isihije, vikarni moravički Tihon i vikarni dioklijski Pajsije uz sasluženje sveštenstva i monaštva.
Svetoj Liturgiji je prisustvovao brojni verni narod i poklonici pristigli iz svih srpskih krajeva i dijaspore. Po završetku svete Liturgije osvećeni su slavski kolač i žito u slavi i čast Svetih novomučenika jasenovačkih. Posebna radost prazničnog sabranja bilo je učešće vernog naroda, kao i dece i omladine, koji svojim prisustvom svedoče da se sveti spomen na jasenovačke novomučenike prenosi i na buduća pokolenja.
Sveti novomučenici jasenovački zauzimaju posebno mesto u životu Srpske Pravoslavne Crkve. Njihov sveti spomen nije samo sećanje na jedno tragično vreme i veliko stradanje, već je i živo svedočanstvo vere u Hrista, Njegovo stradanje, Vaskrsenje i Pobedu nad smrću.
***
Sa vernim narodom, sveštenstvom i monaštvom, svetu Liturgiju u hramu Rođenja Svetog Jovana Preteče u manastiru Jasenovac služili su preosvećena gospoda episkopi pakrački i slavonski Jovan, buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo i vikarni moravički Tihon.
Centralna proslava Svetih novomučenika jasenovačkih održana je 5. septembra 2026. godine Gospodnje u manastiru Jasenovac. Sutradan, na praznik Svetih mučenika Evtihija, Sira i Kozme Etolskog, svetu Liturgiju sa činom osvećenja hrama Svete Premudrosti (Svete Sofije) u Episkopskoj knjižnici u Vladičanskom dvoru u Pakracu služili su preosvećena gospoda episkopi pakrački i slavonski Jovan i vikarni dioklijski Pajsije.
U okviru praznovanja Svetih novomučenika jasenovačkih, 6. i 7. spetembra 2026. godine u Pakracu je održan simposion povodom 240. godišnjice Episkopske knjižnice. Naslovna tema simposiona Vizija Svetog Fotija u XXI veku: Biblioteke kao temelji i svetila kirilometodijevske misije obilovala je mnogim naučnim i predanjskim momentima i faktima koje su pred slušaoce izneli vrsni predavači iz oblasti bibliotekarstva, umetnosti i istorije. Iako prvenac i početni korak u smeru razvoja okupljanja ovim povodom u pakračkoj Episkopskoj knjižnici, sveukupni utisci i doživljaj ovog skupa u mnogome su prevazišli očekivanja kako organizatora tako i prisutnih gostiju iz raznih naučnih sfera našeg društva.
Simposion je pozdravnom uvodnom besedom otvorio Preosvećeni Episkop pakrački i slavonski g. Jovan. Usledilo je predavanje g. Aleksandra Jerkova Nikada ne zaboravimo sebe – od „paresie“ do „kirilie“, od Servie do Pakraca. Drugi radni dan skupa počeo je izlaganjem g. Borivoja Čalića na temu Vladika Kiril Živković, utemeljivač Episkopske knjižnice u Pakracu. Usledila su predavanja prof. dr Aleksandre Kučeković Episkop Kirilo Živković i umjetnost na Vladičanskom dvoru; gđa Aleksandra Mišić Digitalizacija ili veliko sabiranje; gđa Vera Crljić Rad na rekonstituciji Biblioteke Eparhije slavonske
Srpske pravoslavne crkve u Pakracu (1988-1990); g. Vladan Trijić O rukopisnoj zbirci Episkopske knjižnice; Damjan Chaim Pekovic Unique case of Eventov, Library/Archive and it’s role in preservation history and heritage of immigrants community; dr Zoran Nedeljković Biblioteka Srpske Patrijaršije i njena budućnost. Učešće na simposionu je uzeo i iguman manastira Žitomislić, arhimandrit Danilo (Pavlović).
Izvor: Srpska Pravoslavna Crkva


