Blagovijesti, slava hrama u Novoseljanima

“Ovo je čudesan praznik i početak našeg spasenja jer se kroz Presvetu Bogorodicu sjedinila božanska i čovječanska priroda”, rekao je vladika Kirilo u Novoseljanima.

Na praznik Blagovijesti Presvete Bogorodice, 7. aprila, proslavljena je hramovna slava u Novoseljanima nadomak Bjelovara. U hramu koji broji više od tri vijeka postojanja Svetu arhijerejsku Liturgiju služio je Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički dr Kirilo, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske.

Sasluživali su mu jereji Milomir Gvojić, paroh velikopisanički, Dragan Topić, paroh narćanski, domaćin Stefan Maksimović, paroh bjelovarski i đakon Aleksandar Lukić iz Zagreba. Za pjevnicom je pojao jerej Ljubiša Miodragović.

Govoreći o ovom velikom Bogorodičinom prazniku, vladika Kirilo je u liturgijskoj besjedi naveo da sva današnja postignuća na ovome svijetu koja je čovjek dosegao ne mogu da se porede sa ovaploćenjem Hristovim, sa sjedinjenjem Njegove božanske i čovječanske prirode.

„Hristos je sklonio sva nebesa iz netvarnog svijeta, nestvorenog, prešao je beskonačno rastojanje, koje se ne može mjeriti sa nikakvim rastojanjem zemaljskim, i uselio se u utrobu Djeve. Zato je Bogorodica trebala biti Prečista, blagoslovena, prisnodjeva Marija“, rekao je vladika Kirilo.

Podsjetio je da su Bogorodicu njeni roditelji sa tri godine dali u hram, gdje je odrastala i vaspitavana do njene petnaeste godine, kada je po Mojsijevom zakonu trebala da se uda. Tada je data na čuvanje Josifu, koji je čuvao njeno djevičanstvo.

„Kao što već znamo arhangel Gavrilo se javio nekoliko puta u domu Josifovom i posljednji put kada se javio rekao je da će Djeva začeti i roditi sina. U tom trenutku ona je tkala zavjesu za jerusalimski hram, a Sveti Oci to tumače da je to ta purpurna haljina, ta naša priroda ljudska u koju se On obukao i postao čovjek. Zato je ovo čudesan praznik i početak našeg spasenja jer se kroz Presvetu Bogorodicu sjedinila božanska i čovječanska priroda“, naveo je vladika Kirilo.

Istakao je da je to dan kada je potekla svjetlost Hristova u ovaj svijet, svjetlost blage vijesti i zato se ovaj dan i naziva Blagovijesti kada nam je arhangel Gavrilo donio vijest iz prevječnog zavjeta Svete Trojice.

„Sveti Oci su uvijek upoređivali Blagovijesti sa stvaranjem svijeta, jer je Hristos došao da sazda našu palu prirodu da je obnovi i da vrati tu izgubljenu opnu naše prirode svome i našem Nebeskom Ocu“, rekao je Episkop.

Vladika je poučio okupljeni vjerni narod da je ovaj praznik važan i po pitanju porodičnog sazdanja i vaspitanja djece. Da treba da se ugledamo na stari jevrejski narod koji je bio usmjeren na bogosluženja, da se tako staramo i da svoju djecu upućujemo na bogosluženja, da im damo hrišćansko vaspitanje i da u porodici čuvamo sve naše crkveno-narodne običaje, koji su bogati.

„Djecu trebamo učiti da se bave naukom, umjetnošću, da čitaju pobožne knjige, da traže unutrašnju, a ne samo spoljašnju ljepotu, a ograničiti im društvene mreže, jer dijete ne zna što je dobro, što je zlo, a kroz naviku lošim djelima mladi čovjek ulazi u strasti“, naveo je vladika u nadahnutoj besjedi u Novoseljanima i napomenuo da ako ima onih koji još nisu postili da isposte posljednju ili Strasnu sedmicu, da se ispovijede i na Veliku subotu ili sam Vaskrs pristupe Svetoj tajni pričešća.

Otac Stefan Maksimović se zahvalio Njegovom Preosveštenstvu na dolasku i na riječima ohrabrenja pred sam kraj Velikog posta. Istakao je i zasluge parohijana koji su aktivno učestvovali u organizaciji hramovne slave.

Nakon ophoda oko hrama blagosiljani su slavski darovi, a liturgijsko sabranje nastavljeno je za trpezom ljubavi u crkvenoj sali.

Žitelji Novoseljana vole ovu crkvu, a u njenu posebnost uvjerila se i monahinja Paraskeva iz manastira Svete Petke u Zagrebu.

Vladika Kirilo je još dugo razgovarao sa vjernim narodom, obišao crkveno zemljište kao i pravoslavno groblje pored crkve gdje između ostalih počivaju i zemni ostaci nekadašnjih paroha novoseljanskih.