Badnje veče u Zagrebu

U Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu 6. januara 2026. godine služeno je večernje bogosluženje na Badnje veče, nakon kojeg se prigodnom besjedom vjernom narodu obratio Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički dr Kirilo, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske.

„Hristos se rodi! Časni oci, draga braćo i sestre, o prazniku Božiću, Rođenja Hristovog u tijelu, može se govoriti iz raznih uglova, jer je Bog svojim ulaskom među nas dao novu snagu, novi zamah našoj prirodi.

Sjedinjenje božanske i čovječanske prirode u drugoj božanskoj ličnosti Boga Sina, ili Boga Slova, jasno da je ostavilo i duhovne i materijalne posljedice na prirodu čovjeka i čitav naš život.

Ovlapotivši se kao Dijete u porodici Josifa, obručnika, i Marije, Bog je unio promjene i u našem porodičnom životu, On se rodio kao jedan od nas, postao je Sin Djeve, a time i naš brat, rođak, komšija, kum, prijatelj.

Rodivši se kao Dijete, Bog je ukazao na važnost i dublji smisao naših porodičnih odnosa, naročito nam je ukazao da su djeca naše najveće blago. To naročito trebamo da imamo u vidu kada vršimo takozvano „planiranje porodice“. On je opravdao vjerom sve pravednike i svoje praoce koji su ga čekali i iz čijeg je roda proizaišao.

Time je dao i nama pouku da jedan pravednik koji ugodi Bogu može da opravda i iskupi grijehe i za sve svoje pretke i potomke. Bog ukazuje koliko je važno hrišćansko vaspitavanje naše djece. Neće nas, dakle, opravdati pred Bogom ni skupi automobili, niti telefoni, niti vikendice na moru, (iako niko ovdje nije prirodno protiv podizanja standarda i komfora našeg življenja), ali naša djeca, ako ih pravilno vaspitamo, će biti naši najvažniji zastupnici i pred ljudima i pred Bogom.

Bog je pozvao sve ljude da budu braća i ujedno sinovi Božiji. Anđeli su pjevali pjesmu: „Slava na visini Bogu i na zemlji mir, među ljudima dobra volja“. Tako da Hristos unosi promjene ne samo u porodici, već i u cijelom našem socijumu, to jest u sociološkom smislu, pozivajući sve ljude na mir i na dobru volju i međusobno poštovanje. Te božićne poruke i cijela Hristova nauka, kroz vijekove, dovela je do ukidanja ropstva, te do veće vladavine prava ličnosti i principa demokratije….”

Naročito je Bog svoju volju projavljivao kroz pobožne hrišćanske careve i vladare, pomenut ćemo samo velikoga Cara Konstantina i njegov „Milanski edikt“, koji je jedan od krajeugaonih kamenova savremenog zakonodavstva. Hrišćanstvo je na čitavoj našoj planeti izgradilo velelepne Hramove Hristu Bogu, Bogorodici i Njegovim svetima, koji su ujedno i jedni od najljepših arhitektonskih i kulturno istorijskih spomenika.

Biblija je knjiga koja je prevedena na oko 800 jezika, a njeni dijelovi, naročito novozavjetni, na oko 1800 svjetskih jezika. Biblija, a naročito Novi Zavjet, je knjiga sa ubjedljivo najvećim brojem izdanja u istoriji i pisane i štampane knjige. Za slovenske narode, blagodareći misiji naših Svetih prosvetitelja Kirila i Metodija, je karakteristično da je sva naša pismenost povezana sa procesom pokrštavanja ili primanja hrišćanstva.

I ako bi se popisala sva djela Hristova, ni u sami svijet ne bi stale napisane knjige. Zbog svega toga mi i ovog Božića treba da blagodarimo našeg Spasitelja koji je imao povjerenja u ljudski rod, koji je postao čovjek i vječno ostao čovjek dajući nam ono što njegovo ime Isus i znači, Spasenje.

Kao što je On na ovaj dan ušao u naručje Svete Djeve, tako i mi požurimo da uđemo u zagrljaj, mir i radost svoga Gospoda, i da u toj vjeri vaspitamo i poučimo i svoju djecu i svoje bližnje.

Neka nam je svima srećan i Bogom blagosloven Badnjak i Božić, i neka nam Nova Godina bude puna i duhovnih i materijalnih darova milosti Gospodnje.

Mir Božji, Hristos se rodi!

Vaistinu se rodi Hristos!”