Prep. Isakije, Dalmat i Faust
Isakije se praznuje još jedanput posebno (v. 30. maj). Sveti Dalmat beše najpre oficir pri caru Teodosiju Velikom, i car ga držaše u velikoj časti. No kada se u njemu probudi duh, on prezre sve svetsko, napusti svoj čin, uze svoga jedinca sina Fausta, i s njim ode u predgrađe Carigrada, u obitelj sv. Isakija, gde se obojica postrigoše u inoke.
Beše Dalmat sav predan bogougodnom životu, čemu se radovaše starac Isakije. I kada se Isakije približi času smrtnom, on postavi Dalmata za igumana mesto sebe. Docnije se ta obitelj po Dalmatu nazvala Dalmatska. Dalmat se predavaše postu ponekad i do 40 dana. I postom pobedi nevidljivu silu demonsku.
Učastvovao na III Vaselj. Saboru, i borio se protiv jeresi Nestorijeve. Ugodivši Bogu predstavio se mirno, u V stoleću. Sin njegov Faust podražavaše oca u svemu, i posle bogougodnog života skonča mirno u toj obitelji Dalmatskoj.