Prepodobni Antonije Veliki
Otac pustinožiteljnog (pustinjskog, otšelničkog) monaštva rođen je 251. godine u egipatskom selu Koma, blizu Tivaidske pustinje, u hrišćanskoj porodici.
Od djetinjstva je sveti Antonije zavolio bogosluženja i Sveto pismo. Roditelji su mu umrli kada je imao 20 godina. Prelomni trenutak u njegovom životu bio je kad je jednom na Liturgiji čuo Hristove riječi iz Jevanđelja: „Ako hoćeš savršen da budeš, idi i prodaj sve što imaš i podaj siromasima; i imaćeš blago na nebu; pa hajde za mnom “.
Antonije je riječi doživio kao da su mu upućene lično. Rasprodao je imanje, novac podjelio siromašnima i nastanio se u blizini rodnog sela, u siromašnoj kolibi. U njoj je započeo svoj asketski život. Kasnije se, radi veće samoće, nastanio u jednoj grobnici, u koju mu je u samo određene dane prijatelj donosio malo hrane.
Na tom mestu prepodobni Antonije živeo je do 35. godine. U grobnici u kojoj je živio vodio je duhovnu borbu sa demonima koji su ga neprestano iskušavali na razne načine.
Sa 35 godina, svetitelj je otišao još dalje u dubinu Tivaidske pustinje, gdje je počeo da živi potpuno sam, bez pomoći drugih. U pustinji je boravio još 20 godina, nastavljajući da prevazilazi i najteža demonska iskušenja.
Prepodobni Antonije upokojio se u Gospodu 356. godine, u 105. godini života.
