BOŽIĆNI PRIJEM U ZAGREBU

U četvrtak, 8. januara 2026. godine, povodom praznika Rođenja Hristovog, Njegovo Preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički dr Kirilo, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske, priredio je božićni prijem i ručak u zgradi Duhovnog centra na zagrebačkom Svetom Duhu.

Prijem je održan u duhu praznične radosti i sabranja, kao susret predstavnika vjerskog, društvenog, političkog i diplomatskog života, te kao izraz otvorenosti Crkve za dijalog, susret i međusobno poštovanje u savremenom društvu.

Božićnom prijemu prisustvovali su visoki vjerski dostojanstvenici: apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, mons. Antun Škvorčević, požeški biskup u miru, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, Luciano Moše Prelević, glavni rabin Jevrejske opštine Zagreb, te Aziz ef. Hasanović, muftija zagrebački i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Među prisutnima su bili i predstavnici političkog i javnog života: Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Nikola Lunić, predsjednik Srpskog privrednog društva „Privrednik“, Slavica Beljak, članica Upravnog odbora SPD „Privrednik“, Siniša Tatalović, profesor Fakulteta političkih znanosti i prvi potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, kao i Jelena Nestorović, predsjednica Srpskog demokratskog foruma.

U ime diplomatskih predstavnika Republike Srbije prijemu su prisustvovali predstavnici Ambasade Republike Srbije u Republici Hrvatskoj Dejana Peruničić, ministrica savjetnica i privremena otpravnica poslova, te Radomir Džodić, savjetnik u ambasadi.

Božićnom prijemu prisustvovale su i brojne druge zvanice iz kulturnog, akademskog i javnog života Zagreba i Hrvatske, kao i sveštenstvo Crkvene opštine zagrebačke.

U prigodnom obraćanju okupljenima, episkop Kirilo je zahvalio prisutnima na dolasku i istakao radost zbog toga što su se okupili u danima božićnog slavlja, naglasivši da praznik Rođenja Hristovog prevazilazi kalendarske razlike i okuplja ljude u duhu zajedništva, međusobnog poštovanja i otvorenosti. Podsjetio je da se vjera ne nameće, već slobodno prihvata, te da istinska sloboda podrazumijeva odgovornost i stalno provjeravanje života Svetim Pismom i sveštenim predanjem Crkve Božje. Osvrćući se na susret predstavnika različitih vjerskih tradicija, episkop Kirilo je ukazao na zajedničko starozavjetno nasljeđe hrišćana, Jevreja i muslimana, kao i na trajnu vrijednost vjerske slobode i međusobnog poštovanja, podsjetivši na nasljeđe Milanskog edikta kao jednog od temelja savremene evropske civilizacije.

U ime Svete Stolice prisutnima se obratio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgio Lingua, koji se zahvalio episkopu Kirilu na pozivu i prilici da se Božić proslavi u zajedništvu. U svom obraćanju, mons. Giorgio Lingua je naglasio potrebu za svjedočenjem jedinstva i saradnje u savremenom svijetu obilježenom pod‌jelama i polarizacijom, istakavši da je odgovornost svakog pojedinca da učini „barem mali korak“ ka miru. Izrazio je nadu da će predstojeća godina donijeti više mira i susreta, te poručio da su upravo ovakva okupljanja znak volje da se ide „protiv struje“ pod‌jela i u pravcu dijaloga i međusobnog razumijevanja.

Prisutnima se potom obratio požeški biskup u miru, mons. Antun Škvorčević, istakavši da ovakvi susreti svjedoče o zajedničkoj odgovornosti vjernika da u savremenom svijetu čuvaju i svjedoče ono što je istinski ljudsko. U svom obraćanju govorio je o Rođenju Hristovom kao događaju u kojem se Bog „odvažio biti čovjek“, naglasivši da Božić postavlja temeljno pitanje savremenom čovjeku – kako ostati čovjek u svijetu obilježenom pod‌jelama. Istakao je da Božić poziva vjernike da, uprkos svemu što je neljudsko u savremenom svijetu, gledaju u Isusa Hrista i u Njemu pronađu ne samo inspiraciju, nego i snagu kako biti čovjek, i to ne u bilo kakvoj mjeri, već po onoj Božijoj koju nam je očitovao u Isusu Hristu. Zahvalio je episkopu Kirilu na pozivu i gostoprimstvu te uputio okupljenima božićne i novogodišnje čestitke.

U ime Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj prisutnima se obratio muftija zagrebački i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović koji je kazao da susret na Svetom Duhu doživljava kao okupljanje u prostoru koji je „svet sam po sebi“, te da su se prisutni sabrali oko imena Isusa, koga svaka vjerska zajednica poštuje na sebi svojstven način. Podsjetivši na nedavni zajednički boravak sa episkopom Kirilom i patrijarhom Porfirijem na rijeci Jordan, muftija Hasanović je naglasio bliskost vjerskih tradicija kroz lik Isusa kao Božjeg poslanika. U tom kontekstu izdvojio je dvije ključne vrijednosti koje, prema njegovim riječima, imaju posebnu snagu u savremenom vremenu, a koje je Isus svjedočio: ljubav prema drugome i življenje za druge. Poručio je da je svaki čovjek dužan da doprinese uspostavljanju i jačanju mira i međusobnog povjerenja. Istakao je da svi, na različitim razinama, mogu dati svoj doprinos u sprječavanju polarizacije društva, netrpeljivosti i strahova među ljudima, zajednicama, kulturama i civilizacijama. Na kraju je čestitao Božić i poželio svima svako dobro i unutarnji mir, istakavši da je on temelj svakog spoljašnjeg mira i da se mora započeti graditi u čovjekovom srcu, kako bi se mogao ostvariti u zajednicama i društvu u cjelini.

Prisutnima se potom obratio Luciano Moše Prelević, glavni rabin Jevrejske opštine Zagreb, koji je okupljene pozdravio tradicionalnim jevrejskim pozdravom mira. Naglasio je da se na ovakvim susretima titule povlače pred onim što je suštinsko, jer „pred Bogom nema titula“, dok funkcije i položaji prolaze. Posebno je istakao zapovijest ljubavi prema bližnjemu, tumačeći je ne kao osjećaj, nego kao konkretno d‌jelovanje i odgovornost prema drugome, podsjetivši da su svi ljudi, kao potomci Adama, pozvani na međusobno uvažavanje i zajedništvo. Na kraju se zahvalio domaćinu i prisutnima, istakavši da je zajedničko blagovanje i razgovor znak d‌jela koje je „Bogu ugodno“, te uputio praznične čestitke u duhu mira i zajedništva.

U ime predstavnika srpske zajednice obratio se i Milorad Pupovac, koji je izrazio zahvalnost episkopu Kirilu na pozivu i mogućnosti da prisustvuje božićnom sabranju. Istakao je da se susret odvija za „trpezom duha“, koja nadilazi samo zajedničko blagovanje i predstavlja prostor razmjene iskustava, poruka i odgovornosti. Govoreći o vlastitom političkom iskustvu, naglasio je da mu susreti ovakvog sastava i sadržaja prije ulaska u politiku nisu bili dostupni u toj mjeri, te da je upravo u vremenu jačanja vjerskog života i obnove uticaja vjere u društvu imao priliku učiti ono o čemu ranije nije dovoljno znao. Taj dugogodišnji susret sa vjerskim zajednicama i njihovim porukama opisao je kao iskustvo obogaćenja, istakavši da je ovakva „trpeza duha“ drugačija od onoga što je često prisutno u javnom prostoru i političkom iskustvu njegovih kolega. Naglasio je da jednako ozbiljan izazov predstavlja i iskustvo većine koja ne uspijeva pronaći tačku prihvatanja i razumijevanja manjina koje se unutar nje konstituišu, ocijenivši da takav nedostatak razumijevanja predstavlja izazov i za samo oblikovanje većine kao društvene zajednice. Osvrćući se na vlastito dugogodišnje iskustvo rada u okviru srpske zajednice u Hrvatskoj, istakao je da ga je ono naučilo osjetljivosti prema činjenici da odgovornost za međusobno razumijevanje nikada ne leži samo na jednoj strani. Na kraju se prisjetio božićnog pozdrava iz svoga dalmatinskog zavičaja, „Mir Božiji“, poručivši da je upravo mir ono što je danas najpotrebnije narodima i vjerskim zajednicama koje dijele isti prostor, uz poruku da nam je potrebno „više čvrstog mira, a manje nedovršenih ratova“.

Susret je potvrdio da se iskustvo tajne Rođenja Hristovog koju hrišćani na najpotpuniji način žive u bogoslužbenom slavlju, iz liturgijske zajednice pretače u svijet izvan nje i projavljuje u konkretnim odnosima među ljudima i zajednicama.

U razmjeni riječi, blagoslova i božićnih čestitki, potvrđeno je da je mir koji Bog donosi u svijet istovremeno dar i zadatak, poziv vjerskim zajednicama i društvu da, kroz dijalog, uzajamno poštovanje i odgovornost za drugoga, budu prostor u kojem se taj mir prepoznaje i živi.